Osim natjecateljskih nagrada dodijeljene su i dvije posebne nagrade od kojih odluku o dobitniku nagrade za Komunikatora godine i za Antikomunikaciju godine donose članovi glasanjem.

Odlukom članova naše udruge antikomunikacijom 2022. godine proglašava se slučaj Pada drona u Zagrebu, a nepobitne su sljedeće činjenice: prva da je zaista došlo do pada drona na području grada Zagreba; druga da i dan danas ne znamo zbog čega, kako i zašto se dogodio ovaj incident; treća, da su institucije još jednom zakazale u elementarnoj komunikaciju, nepotrebno uzbunjujući javnost nelogičnim i kontradiktornim činjenicama.

Obrazloženjem se navode propusti: Prošlo je nešto više od godinu dana od događaja koji je potvrdio nerazumijevanje i “tvrdu” kohabitaciju dvaju brda, ali ujedno ukazao na brojne propuste, nelogičnosti i nespretnost državnih institucija u kriznom komuniciranju. Pad drona pored studentskog doma u Zagrebu, osim što je otvorio javni prostor za tzv. vojne teoretičare i stručnjake o eksplozivima, školski nas je podučio kako ne komunicirati u kriznoj situaciji. Prvo je zatvoren promet, zatim se sastaju sigurnosne službe, a državnim institucijama treba dugih 12 sati da se obrate javnosti. Bespilotna letjelica prvo je stigla iz Ukrajine, zatim iz Rusije, jedan dan dron je nosio 120 kilograma eksploziva, sljedeći 40 kg i nije bio aktivan. MORH ništa ne potvrđuje niti demantira, predsjednik države potiče spekulacije o ukrajinskom podrijetlu što pak generira gomilu memova kako je letjelica trebala sletjeti na ukrajinski Yarun, a ne na zagrebački Jarun. Unatoč nejasnoj razini opasnosti, premijer i članovi vlade okupljaju novinare na rubu kratera, dok predsjednik Milanović upozorava da se ne slikaju ispred olupine. Nakon što se „odčepio“ javni prostor, informacije su postajale sve kontradiktornije i nelogičnije. Poprilično apokaliptična scena mjerenja radijacije na mjestu pada i naprasito prekinuta sjednica Vlade nakon vještačenja vojnog stručnjaka, ministar Banožić koji izjavljuje da je DORH pokrenuo istragu i DORH koji to demantira - scene su koje smo promatrali tih dana, a građani su se pitali „tko je ovdje lud?“. Kao posljedica nejasne komunikacije, kreće širenje različitih teorija po društvenim mrežama i u medijima, što kulminira naslovima tipa „Što napraviti ako vam dron padne na auto“. Tri činjenice u ovom cijelom slučaju su zaista nepobitne: prva da je zaista došlo do pada drona na području grada Zagreba; druga da i dan danas ne znamo zbog čega, kako i zašto se dogodio ovaj incident; treća, da su institucije još jednom zakazale u elementarnoj komunikaciju, nepotrebno uzbunjujući javnost nelogičnim i kontradiktornim činjenicama.

Posebno priznanje za komunikatora godine dobila je Anica Djamić, hrvatska veleposlanica u Ukrajini. Nagradu je dobila kao priznanje od struke za informiranje građana Hrvatske o situaciji o ratu u Ukrajini te za kooperativnost s hrvatskim medijima i redovito izvještavanje čak i iz skloništa u kojima se nalazila za vrijeme trajanja opasnosti od raketnih napada.

Prije veljače prošle godine i početka rata u Ukrajini malo tko je znao za gospođu Anicu Djamić, hrvatsku veleposlanicu u Ukrajini. Tada je doslovno preko noći postala jedna od ključnih osoba za informiranje građana Hrvatske o situaciju u Ukrajini i za razumijevanje novonastalih ratnih zbivanja, ujedno i svijetao primjer hrvatske diplomacije.

Unatoč teškoj i opasnoj situaciji u kojoj se našla s drugim građanima Kijeva, u kojemu je bila smještena, spremno se odazivala na pozive hrvatskih medija i prenosila vlastite dojmove, nerijetko i iz skloništa u kojima se nalazila za vrijeme trajanja opasnosti od raketnih napada. Ne treba zanemariti niti da bi u takvim okolnostima i mnogo vještijim, profesionalnim komunikatorima bilo izazovno javno nastupati i govoriti.

Gospođa Djamić jedna je od rijetkih diplomatkinja i diplomata koji su odbijali napustiti Ukrajinu i Kijev, a uz hrabrost koju je pokazala, pozornost je privukla i svojom staloženom komunikacijom i spremnošću da informira građane Hrvatske o aktualnim ranim zbivanjima u kojima se i sama našla. Svojim stavom o ostanku u Kijevu dok je tamo i posljednji građanin RH, pokazala kako su komunikacija i poruka puno više od izjave i izgovorene riječi.

Nakon njezinih javnih istupa uslijedile su brojne pohvale te pozitivni osvrti na njen dosadašnji rad u diplomaciji i vanjskoj politici. Na poziciju veleposlanice u Ukrajini imenovana je 2019. godine, prije toga je četiri godine bila veleposlanica u Švedskoj, a prethodno je radila i u Uredu predsjednika, kao pomoćnica savjetnika za vanjsku politiku i savjetnica za europske integracije.

Važno je napomenuti da se ova nagrada dodjeljuje pojedincima kojima komunikacija nije primarni posao.

I ove godine - članstvo odlučilo o Komunikatoru i Antikomunikaciji godine

Vezano