Osvjedočili ste se i sami proteklih tjedana – od brojnih novih teorija zavjere (koronavirus su 'pustili' Kinezi, 5G mreža doprinosi širenju zaraze i sličnih), do suludih 'medicinskih' preporuka (alkohol, izbjeljivač, visoka temperatura itd. 'ubijaju' virus), pandemija COVID-19 virusa aktualizirala je još jednu pošast digitalnog doba – poplavu dezinformacija odnosno 'lažnih vijesti'.

U svjetlu epidemije novog koronavirusa koja je paralizirala cijeli svijet, povukao bih paralelu i ustvrdio da se 'lažne vijesti' u velikoj mjeri ponašaju kao virus tj. zarazna bolest. Uostalom, i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je situaciju s ogromnim brojem raznoraznih 'informacija' s interneta i društvenih mreža uoči i za vrijeme epidemije nazvala INFODEMIJOM. Poput infekcija, i 'lažne vijesti' dolaze iznenada, bez (naizgled) konkretnog razloga i iz nepoznatog izvora. Uzrokuju razne 'bolesti' (na privatnom, profesionalnom, gospodarskom ili društvenom planu), često s nesagledivim posljedicama, šire se neviđenom brzinom, a zbog promjenjive prirode odnosno dolaska u različitim oblicima i formatima, adekvatan lijek najčešće nije odmah nadohvat ruke.

Šum u komunikacijskom kanalu i brzina odnosno stalan pritisak da se mora biti najbrži razlog su i 'lažnoj vijesti' koja je 8. travnja osvanula na većini domaćih portala, da bi je policija kasnije tijekom dana demantirala. Elektronički su mediji naime, žurno prenijeli kako je u jednu zagrebačku poštu u srijedu ujutro ušetala gospođa koja je, nakon obavljena posla, službenici kazala da je zaražena koronavirusom. Digla se po portalima na gospođu i kuka i motika, no policijskim je istraživanjem utvrđeno da je službenica na šalteru, očito i sama u strahu i panici od zaraze, klijenticu jednostavno krivo shvatila. Gospođa je, kako je istraga pokazala, službenici samo napomenula da kuverte koje predaje pripadaju njezinom susjedu koji je zaražen COVID-19 virusom, pa ih u poštu nije mogao donijeti sam.

Termin Fake news uvriježio se u svakodnevnom govoru tek tijekom i nakon američkih predsjedničkih izbora 2016. godine, ponajprije zahvaljujući aktualnom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, poznatom po iznošenju lažnih tvrdnji na svom Twitter profilu i difamaciji uglednih medijskih kuća poput New York Times-a i Washington Posta-a.

'Lažne vijesti' možda najbolje opisuje jedna od preciznijih definicija iz izvještaja o dezinformacijama Britanskog Parlamenta koja navodi da se radi o „namjernom stvaranju i dijeljenju lažnih i/ili manipuliranih informacija s namjerom da one zavedu i upute javnost na krivi trag i ciljem da se nanese šteta iz političkih ili osobnih razloga te radi ostvarivanja materijalne koristi”.

'Lažnim vijestima' se promiče vlastiti ili grupni interes na štetu drugih osoba ili manjinskih grupa (etničkih, vjerskih, rasnih, rodnih), one su najčešće zlonamjerne i proizvedene s precizno razrađenim planom i programom.

Podsjetimo, oksimoron ‘fake news’ (vijest po definiciji ne može biti lažna!) postao je riječ 2017. godine po izboru online enciklopedije Collins Dictionary, a stručnjaci, zbog sve većeg pada povjerenja u medije i institucije, učestalo apeliraju da se u svakodnevnoj komunikaciji sintagma zamijeni pojmom dezinformacija.

Istraživanja Reutersovog instituta 'Digital News Report 2018' i Eurobarometra 'Fake news and disinformation online' iz travnja 2018. pokazuju da se većina Hrvata, kao i Europljana, često susreće s lažnim vijestima u medijima, pogotovo na internetu. Sjetite se samo koliko je poznatih glumaca ili drugih javnih osoba 'pokopano' na Facebook-u zadnjih godina, a većina tih ljudi i danas živi i radi. Na OVOJ stranici nabrojali su ih čak četrdeset i šest.

Pojava 'lažnih vijesti' u sve većim količinama uzrok je činjenici da sve više stanovnika EU gubi povjerenje u tradicionalne medije poput tiska i televizije te, ironično, za primarni izvor informacija bira baš internet odnosno razne portale i društvene mreže.

Usudio bih se reći da danas, zahvaljujući internetu, društvenim medijima i kompjuterskim algoritmima, a zbog rapidnog razvoja tehnologije i sveprisutne globalne komunikacije, živimo u vremenu u kojem su dezinformacije poprimile zastrašujuće oblike.

Primjerice, stotine Iranaca preminulo je od posljedica konzumacije (zabranjenih!) alkoholnih pića samo tijekom ožujka dok je više stotina osoba hospitalizirano nakon što se među uplašenim građanima proširila dezinformacija da alkohol pruža efikasnu zaštitu od zaraze COVID-19 virusom.

Utjecaj i posljedice 'lažnih vijesti' na društvo u cjelini predstavljaju ozbiljnu i rastuću prijetnju demokraciji, vjerodostojnosti medija i u konačnici, zdravlju svih stanovnika Zemlje.

Britanac Tim Berners Lee (65), genijalni inženjer koji je krajem 80-th radeći u CERN-u osmislio World Wide Web, u otvorenom je pismu u ožujku prošle godine povodom tridesetog rođendana interneta javnosti jasno poručio da je njegov izum čovječanstvu otvorio mnoga vrata i olakšao svakodnevni život no isto tako stvorio priliku za razne vrste prijevara i zločina.

Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma iz 2018. godine, 'lažne vijesti' postale su ozbiljna prijetnja na globalnoj razini, a dijeljenje istih putem društvenih mreža i mrežnih stranica dosegnulo je neslućene razmjere. Istraživanje MIT-a provedeno na Twitteru pokazalo je da neistiniti tweetovi imaju 70% veći izgled da budu podijeljeni (reshared) na toj društvenoj mreži. Nadalje, u jeku američkih predsjedničkih izbora 2016. godine, prema podatcima portala Statista, od dvadeset najčitanijih članaka o izborima na Facebooku, 'lažne vijesti' imale su 8.7 milijuna angažmana (lajkovi, dijeljenja, komentari) dok su vijesti iz vjerodostojnih medija imale 7.3 milijuna angažmana. Inače, u to je vrijeme 'lažna vijest' o tome kako je Papa Franjo podržao predsjednika Trumpa za predsjednika u jednome danu imala nevjerojatnih 970,000 angažmana!

Uostalom, izreka koja se pripisuje Mark Twainu kaže da „lažne vijesti obiđu pola svijeta dok istina tek navuče cipele”.

Nedavno je objavljen zanimljiv i aktualan izvještaj (Reuters Institute for the study of journalism) u kojem se analiziraju poznate osobe (influenseri) odnosno njihova uloga u diseminaciji 'lažnih vijesti'. Studija je pokazala da su političari, glumci i druge javne osobe odgovorni za stvaranje ili dijeljenje 20% neistinitih informacija glede koronavirusa, s tim da su njihove objave 'zaradile' čak 69% ukupnog angažmana na društvenim mrežama. Na primjer, nakon što su glumac Woody Harrelson i pjevačica MIA u objavama na svojim profilima (Harrelson na Instagramu, MIA na Twitteru) ustvrdili da 5G mreža 'ima veze' sa širenjem COVID-19 virusa, u Velikoj Britaniji građani su počeli uništavati i paliti stupove s 5G odašiljačima za mobilnu telefoniju (ne postoji znanstveni dokaz da je 5G mreža štetna za ljudsko zdravlje, a kamoli da ima neke veze s pandemijom).

Ipak, zanimljivo je da i dan danas, kada se s 'lažnim vijestima' susrećemo na dnevnoj bazi, relativno mali broj ljudi može pojmiti sve opasnosti koje nam prijete od ove pošasti koja je u posljednjih nekoliko godina postala prvorazredni medijsko - politički fenomen.

Sagledamo li sve navedeno, s punim se pravom možemo zapitati kako se učinkovito boriti protiv dezinformacija i 'lažnih vijesti'.

Odgovor je jasan, a recept za uspjeh jednostavan i provjeren – jačanjem medijske i informatičke pismenosti među svim generacijama naših građana, posebno najmlađih.

Naime, medijska pismenost u Hrvatskoj, kao i u većini država EU, nije dovoljno razvijena, a upravo se sposobnost kritičkog razmišljanja smatra ključnim faktorom u procesu utvrđivanja činjenične točnosti informacije. Prema indeksu medijske pismenosti (Media Literacy Index 2019, Open Institute Sofia) Hrvatska je na 25 mjestu od 35 europskih država (Finska je na prvom mjestu), lošije stojimo čak i od Slovačke, Češke, Malte i Cipra.

Medijske pismenosti i dalje nema u nacionalnom školskom kurikulumu (u Finskoj se uči već u vrtićima!), tako da je izgledno da se, na žalost, ovakva 'situacija' neće promijeniti u dogledno vrijeme.

Moramo poticati mlade generacije da razvijaju medijsku i digitalnu pismenost kako bi znali kritično konzumirati vijesti i, samim time, razlikovati istinu od laži. S druge strane, i novinari trebaju izvještavati istinito i s najvišim profesionalnim standardima, no to je već neka druga priča.

Često nemamo dovoljno vremena za provjeravanje vijesti na drugim izvorima, no prilikom utvrđivanja istinitosti neke informacije s interneta savjetujem vam da se pridržavate jednostavnih pravila:

Infografika "Kako prepoznati lažne vijesti", International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA), prevelo/prilagodilo Hrvatsko knjižničarsko društvo

Infografika “Kako prepoznati lažne vijesti”, Europski parlament, European Parliamentary Research Service (EPRS)

Onima koji žele znati više o ‘lažnim vijestima’ preporučam da pogledaju “Operation InfekTion”, sjajan 45-minutni dokumentarac napravljen u produkciji New York Times-a koji prikazuje kako je KGB godinama provodio dezinformacijsku kampanju protiv SAD-a uvjerivši krajem 80-tih ‘pola svijeta’ da je virus AIDS-a stvoren i pušten u Afriku iz laboratorija CIA-e. Dokumentarac je postavljen na YouTube u studenome 2018. godine, a možete ga gledati OVDJE.

Kako se šire 'lažne vijesti' i što je 'kružno izvještavanje' pogledajte u kratkom animiranom filmu koji možete pogledati OVDJE, a što su 'filter mjehurići' doznajte u OVOM videu.

I na kraju, dobro razmislite prije nego što na društvenoj mreži podijelite objavu koja vas je ganula, nasmijala ili pak razbijesnila jer i vi, samo jednim klikom, možete postati širiteljima ‘lažnih vijesti’.

Pripremio: Lordan Prelog, mag. rel. publ., student Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih i.komunikacijskih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autor je u mladim danima radio kao novinar, a danas u slobodno vrijeme proučava društvene mreže i dezinformacije na internetu te administrira FB stranicu Muzej lažnih vijesti i FB grupu Fake News Hrvatska.

Naslovna fotografija: Pixabay

Cjepivo za COVID-19 virus trebalo bi biti razvijeno već ove godine - za 'lažne vijesti' još dugo neće biti efikasnog lijeka

Vezano