Kao što smo činili unatrag par godina tako vas i ovaj put pozivamo da glasujete o ove dvije kategorije. Uz stručno vođene komunikacije u našem društvu važno je prepoznati i pojedince ili organizacije koji nisu stručnjaci, ali su svojom komunikacijom zadobili povjerenje i privrženost šire javnosti. Upravo oni svojim primjerom promiču kulturu komuniciranja i suprotstavljaju se, danas široko primijenjenoj, neprimjerenoj komunikaciji.

Prilikom postupka dodjele nagrada Grand PRix ističemo i antikomunikaciju kao primjer kontinuirane i namjerne neprimjerene komunikacije, a iz kojega svi također možemo i moramo učiti kako bismo bolje, jasnije i kvalitetnije komunicirali.

Obrascu za glasanje pristupate putem poveznice: https://forms.gle/EXUQHfJYRYQKiP5Y6

Nakon prikupljenih prijedloga i nakon provedene rasprave stručni žiri predlaže sljedeće kandidate u kategoriji Komunikator 2023. godine:

Marko Babić, posthumno

“Odlučio sam izvući maksimum iz ove priče”. Tako je govorio prerano preminuli tridesetjednogodišnjak, otac, partner, sin, brat, prijatelj, arhitekt, stručnjak za marketing, influencer i autor bestsellera. Tridesetjednogodišnjak koji je nakon dvije godine borbe sa sarkomom lani izgubio bitku za život. Zagrepčanin koji je donio odluku da neće šutjeti o svom životu s bolešću te je na humorističan način dijelio svoju svakodnevnicu. Okupio oko sebe preko 40 tisuća ljudi. Otvoreno govorio o svom životu, problemima, strahovima, nadanjima, dijagnozi, bolesti, partnerici, djeci. O sebi. „Putovanje zvano igra“, kako glasi naziv knjige koju je objavio, nije knjiga o raku, već priča o optimizmu, nadi i radosti života koja nam je svima potrebna. U jednom od svojih posljednjih javnih nastupa o svom životu rekao je: „Siguran sam da je kvalitetniji nego 95 posto ljudi. Toliko dobrih stvari mi se događa. Privukao sam toliko super ljudi, proveo sam sa svojim curama vremena koliko, da je život išao normalno, ne bih ni 30 posto. Puno sam svjesniji svakog dana i trenutka.“ Zapamtite ga. Zapamtite ime. Marko Babić.

Let 3

Riječki rock sastav na sceni je više od 30 godina tijekom kojih svojim originalnim izričajem iznova privlači pozornost publike balansirajući između humora i bizarnosti. Zahvaljujući provokativnom tekstu i scenskom nastupu, s pjesmom 'Mama ŠČ!' 2023. su godine premoćno osvojili simpatije publike na Dori. Prepoznavanje relevantne teme nagradila je i europska publika pa je hrvatski izvođač po prvi put nakon 6 godina ušao u finale Eurosonga. Let 3 desetljećima gradi svoju prepoznatljivu komunikaciju i brend, publika zna što očekivati od njih, a kroz prošlogodišnji su iskorak vratili pažnju hrvatske javnosti za Doru i Eurosong, što se ogleda i u interesu za ovogodišnjeg izvođača i pjesmu. Kritikom ratnih zbivanja te progovaranjem o ratnim bizarnostima još su jednom pokazali da na sebi svojstven način znaju prepoznati goruću temu i obraditi je zadržavajući prepoznatljivi stil. Kritika društva kroz koketiranje s kontroverznim istupima prepoznatljivo je obilježje ove skupine koja još jednom nikoga nije ostavila ravnodušnim. ŠČ!

Toni Milun

Omiljeni profesor matematike i naš najpoznatiji financijski vloger Toni Milun godinama iznova dokazuje da se složeni koncepti mogu komunicirati na jednostavan, pamtljiv i zabavan način i da se osobni brend prije svega temelji na stručnosti i discipliniranoj komunikaciji. Komunikacijama pristupa holistički i u 2023. bio je prisutan u svim komunikacijskim formatima - TV emisijama, vlastitoj web stranici, društvenim mrežama i događajima uživo. Toni je pokazao da zna prepoznati trenutak i pravodobno reagirati na aktualnosti iz financijske i ekonomske domene pa je gotovo nezamislivo da porezne izmjene, promjena bankarskih kamata ili Svjetski dan štednje prođu bez njegovog stava ili edukativnog vodiča za građane. U 2023. godini nastavio je i svoju društveno odgovornu misiju podizanja financijske pismenosti u Hrvatskoj kroz 4 autorske konferencije u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, a nedavno je lansirao i besplatnu mobilnu aplikaciju s kreditnim i poreznim kalkulatorima za sve građane.

Ida Prester

Svestrana Ida Prester hrvatska je pjevačica, voditeljica i aktivistkinja koja dokazuje da online prisutnost i popularnost ne moraju biti sami sebi svrha, već itekako mogu biti alat za pozitivne promjene u društvu. U 2023. Ida je bila nositelj i jedno od glavnih lica kampanje ŠTIT - kampanje protiv nasilja nad ženama u Hrvatskoj i regiji. Kroz istoimenu pjesmu koja je obilježila početak kampanje Ida je u suradnji s nizom osoba iz javnog života iz cijele regije podizala svjesnost o poražavajućoj statistici u kojoj je Hrvatska na 3. mjestu po broju femicida u Europi. Kampanju je obilježilo na desetine Idinih medijskih gostovanja i intervjua, a mediji su za Idu mahom tvrdili da je ujedinila javnost i “celebrityje” s ciljem da ženama daju štit od nasilja. Ida je odavno poznata kao osoba koja se svojim pristupačnim, često i izravnim diskursom, bori protiv svih vrsta stereotipa, bilo rodnih, društvenih ili nacionalnih i često je dovoljan samo jedan njen status, kao osvrt na doček Nove godine u Zagrebu, da skrene pažnju na važnost integracije stranih radnika u društvo i njihovo pravo na siguran i dostojanstven život.

Žiri predlaže i tri kandidata za Antikomunikaciju godine.

Slučaj WESTGATE

Trgovački centar Westgate u 2023. uspio je doći na naslovne stranice brojnih medija zahvaljujući kampanji zbog koje je prozvan za seksizam. U svom odgovoru branili su se govoreći kako se ne radi o seksizmu, no jedno je sigurno – u javnom prostoru pojavio se neprihvatljiv diskurs koji je izazvao brojne reakcije i oštru osudu. Poruka koja se našla na jumbo plakatima trgovačkog centra bila je:

“Opet mi je poštar zvonio u 7 ujutro za paket od ove, uzet ću joj karticu…” (Tomislav R., 32)

Dođi s njegovom karticom u Westgate, mi te nećemo odati. Brzo rješenje.

Na upite vezano za komunikaciju, koja očigledno potiče stereotipe o ženama kao spolu ovisnom o novcu svojih partnera, iz trgovačkog centra odgovorili su kako im je namjera zapravo bila osvrnuti se na stereotipe u našem društvu i banalne situacije, ogradivši se od toga da kampanja ima ikakve veze sa spolom, te istaknuli kako ne vide ništa negativno i sporno u navedenoj komunikaciji. No, šira javnost nije našla ništa pozitivno u ovoj kampanji te ju oštro osudila.

Zanimljivo je i istaknuti kako je na ovu antikomunikaciju reagirala i osobno menadžerica Nevena Crljenko s protukampanjom te o vlastitom trošku zakupila plakate sa svojom fotografijom i porukom: ''Sve glase na moje ime. Peglam ih svugdje u svijetu, al' ne i u Westagetu' . I ova kampanja kao odgovor, također je preplavila društvene mreže i medije te još jednom poslala direktnu poruku Westagetu kao i svima koji seksizam smatraju prihvatljivim.

Molitelji na Trgu

Molitelji na Trgu skupina je katoličkih fanatika koji su u jesen 2022. godine u Hrvatsku doveli do tada nepoznatu praksu javne molitve krunice. „Molitelji“ se okupljaju na poziv projekta Muževni budite udruge Hrvatska za život i u organizaciji bratstva Vitezova Bezgrešnog Srca Marijina. Povezani su s moliteljima ispred bolnica koji u inicijativi 40 dana za život žele odvratiti žene od pobačaja, kao i s ultrakatoličkom udrugom Vigilare i ekstremističkom organizacijom Ordo luris, koja je odigrala ključnu ulogu u zabrani pobačaja u Poljskoj. Performativno javno klečanje dio je šireg projekta klerikalizacije Hrvatske, koja bi trebala postati teokracijom. Jedna od njihovih najpoznatijih kampanji je Zaštitimo djecu, u kojoj se demonizira mogućnost posvajanja djece od strane istospolnih parova. Prošle godine aktivizam „molitelja“ obilježili su brojni skandali i sukobi, koji su se nastavili i u tekućoj godini, primjerice incidentom u Splitu, obzirom da su „molitelji“ svoje aktivnosti iz Zagreba proširili i na druge hrvatske gradove. Odbijanje komunikacije s medijima, izazivanje fizičkih javnih obračuna, pokušaji polarizacije društva, ekstremizam, borba protiv ženskih prava i prava LGBTQ+ zajednice, primjena metoda psihološkog zlostavljanja ideoloških oponenata, sustavno ometanje javnog reda i mira i nespremnost na civilizirani dijalog glavni su razlozi za nominaciju ove skupine u kategoriji Antikomunikacija godine. Koliko su u svojoj komunikaciji uspješni govori i istraživanje HRejting iz ožujka prole godine, prema kojem 75,8% ispitanika ne podržava njihova okupljanja.

Necivilizirana razina politička komunikacija u Hrvatskoj

Razina političke komunikacije u Hrvatskoj može se opisati kao all time low.Komunikacija hrvatskih političara uglavnom je lišena sadržajne, argumentirana rasprave i obilježena konfliktima, osobnim uvredama, ismijavanjem i bahatim, neciviliziranim ispadima. Saborske rasprave uspoređuju se s jeftinim reality programima i nerijetko izazivaju susramlje. Povjerenje u Sabor, Vladu i političke stranke u Hrvatskoj je ispod prosjeka Europske Unije i općenito među najnižima u Europskoj Uniji, čemu nesumnjivo doprinosi neodgovoran i prizeman način komunikacije političkih aktera. Osim štodoprinosi padu povjerenja u institucije, takav način komunikacije zasigurnoobeshrabruje izlazak na izbore u zemlji u kojoj više od polovice birača ne glasa.

Glasanje se zatvara u ponedjeljak, 25. ožujka u podne.

Tko zaslužuje ponijeti titulu Komunikatora i Antikomunikacije godine?

Vezano