Konferenciju je otvorio prigodan film povodom 10, konferencije i 15. obljetnice udruge. Mirko Ilić, svjetski proslavljeni dizajner, ilustrator i autor stripova koji živi i radi u New Yorku otvorio je stručni dio predavanjem pod nazivom Vizualna komunikacija. Priznati grafički stručnjak potaknuo je razmišljanje sudionika o političkoj komunikaciji u vizualnim medijima potkrijepivši svoje bogato iskustvo između ostalog i na primjeru političke kampanje Baracka Obame te dizajnerskom rješenju nekoliko nacionalnih zastava uključujući i hrvatsku.

Dr. sc. Zoran Tomić  s Fakulteta političkih znanosti predstavio je rezultate istraživanja Imidž političara na hrvatski način. Istraživanje je provedeno telefonskom anketom među općom javnosti te je ispitan i uzorak od 100 stručnjaka iz područja odnosa s javnošću. Rezultati su ukazali na percepciju opće javnosti, odnosno PR stručnjaka o tome u kojoj mjeri pojedini aktualni predsjednički kandidati odgovaraju određenim pozitivnim, unaprijed zadanim osobinama poput umijeća komuniciranja, političke odlučnosti, vjerodostojnosti, karizmatičnosti i drugo. Usporednom metodom rezultata ankete dobivena su imena kandidata koja po mišljenju ispitanika najviše udovoljavaju zadanim karakteristikama, to su Vesna Pusić, Ivo Josipović i Nadan Vidošević. Dr. sc. Tomić istaknuo je kako provedeno istraživanje nipošto ne želi sugerirati javnosti o izboru kandidata ili služiti svrsi njihovih političkih kampanja, već isključivo ukazati na očitu potrebu za vođenjem računa o vlastitom imidžu političkih kandidata u javnosti općenito.

Najveći broj sudionika konferencije okupio se na okruglom stolu s predsjedničkim kandidatima na temu Kako shvaćamo komunikaciju? koji je moderirao Drenislav Žekić. Aktualni kandidati: Andrija Hebrang, Ivo Josipović, Vesna Pusić, Vesna Škare Ožbolt i Nadan Vidošević prenijeli su nazočnima svoje viđenje uspješne političke komunikacije, mahom potvrdivši značaj percepcije imidža u javnosti. Ušli su i u potankosti svojih idejnih stavova te ponudili neka vlastita rješenja za učinkovito upravljanje državom priuštivši tako „tvorcima javnog mnijenja“ svojevrsno preliminarno sučeljavanje.

Na okruglom stolu Odnosi s javnošću u regiji koji je moderirao Božo Skoko, predstavnici Udruženja za odnose s javnošću u regiji predstavili su rad svojih udruga, a raspravljalo se o važnosti njihova položaja u pojedinim zemljama,  o novim trendovima kao i o nizu problema kao što je nedostatna ili čak nepostojeća edukacija za PR, o potrebi licenciranja PR stručnjaka, a posebno zanimanje nazočnih izazvali su podaci o razini plaća u regiji.Tako se u PR biznisu najbolje zarađuje u Sloveniji i Hrvatskoj, no ni Srbija puno ne zaostaje.

Predavanje Prikriveno oglašavanje mr.sc.Igora Kanižaja s Fakulteta političkih znanosti privuklo je također veliku pozornost sudionika koji su se i vrlo žustro uključili u raspravu. Timovi s FPZG i Hrvatskih studija proveli su dva istraživanja na uzorku od dva najčitanija hrvatska dnevna lista, a to su Večernji list i Jutarnji list te došli do zanimljivih spoznaja. Naime, u dva razdoblja istraživanja 2006. i 2009. godine zabilježili su ukupno 824 novinarska članka koja spadaju u kategoriju prikrivenog oglašavanja. Radi se o  tekstu koji ničim nije obilježen kao oglas, a takvog je karaktera te preuzima novinarsku vjerodostojnost potpisom autora.Takva vrsta oglašavanja najviše se veže uz novinarske članke koji pokrivaju sektore građevine, telekoma i putovanja, rekao je Igor Kanižaj. Inače, u Hrvatskoj ne postoji službeno tijelo za praćenje takvih slučajeva, a Hrvatsko novinarsko društvo je tek 2006. uvrstilo prikriveno oglašavanje u svoj kodeks.Plodno tlo za takve poslove omogućila je nedostatna i nepotpuna regulativa.

“Smatram da je dobro što se bavimo tom temom i za novinare kao i za PR struku, a kad se napokon reguliraju odnosi, svima će u ovom poslu biti lakše“, rekla je predsjednica HUOJ-a Dubravka Jusić - piše Ljiljana Hečimović iz HUP-a.